Važnost spavanja u djetinjstvu

San ima važnu ulogu za dobrobit svakog pojedinca jer štiti mentalno i fizičko zdravlje te općenito utječe na kvalitetu života, a kod djece značajno pomaže njihovom rastu i razvoju.  Vrijeme tijekom jednog dana koje dijete provede spavajući smanjuje se postepeno od dojenačke dobi do adolescencije, ali se često dogodi da djeca ne dobivaju onoliko sna koliko im je potrebno.

Problemi sa spavanjem relativno su česti u djetinjstvu. Primjerice, djeca mogu imati razne zahtjeve kojima se odugovlači odlazak na spavanje, protiviti se odlasku na spavanje, imati problem s anksioznošću tijekom odlaska na spavanje zbog kojeg je izraženija potreba za prisutnosti roditelja u sobi dok ono ne zaspi i sl.

Međutim, važno je prepoznati koji su faktori koji utječu na količinu i kvalitetu sna kod djece s obzirom na to da se problemi sa spavanjem povezuju s brojnim negativnim ishodima kao što su pospanost tijekom dana, promjene u metaboličkim procesima, emocionalni izljevi, agresija, hiperaktivnost, problemi kognitivnog funkcioniranja, neprikladne socijalne interakcije i dr.  Uz djetetove osobine i faktore okoline, roditeljski faktori imaju najvažniju ulogu u stvaranju navika spavanja kod djeteta. Roditeljski faktori podrazumijevaju stilove roditeljstva i discipliniranja djeteta, razinu roditeljskog znanja o djetetovom razvoju i sl.

Dnevno spavanje

Spavanje tijekom dana važno je kako bi se djetetovo tijelo odmorilo od raznih dnevnih aktivnosti, ali se trajanje i količina dnevnog spavanja također mijenja s dobi. Kod neke djece je sveukupna količina spavanja raspoređena kroz noć i dan, a kod nekih samo kroz noć.

Dakle, potrebno je naglasiti da su potrebe za spavanjem djeteta individualne i da neka djeca dovoljnu količinu sna dobiju primjerice ranijim odlaskom na spavanje, a neka to nadoknade dnevnim odmorom. Uz to, uobičajeno je da će neka djeca koja inače spavaju preko dana povremeno preskočiti dnevni odmor, ali i da će djeca koja obično preko dana ne spavaju, ipak ponekad zaspati. Ima djece koja uredno spavaju danju do oko pete godine ili čak dulje, a ima onih koji prestaju ranije. Točno vrijeme kada se to dogodi se razlikuje od djeteta do djeteta, odnosno od obitelji do obitelji.

Hoće li dijete spavati preko dana ovisi o njegovom stanju, temperamentu, razini energije, dnevnim aktivnostima,  osjećaju opuštenosti, sigurnosti, količini i kvaliteti noćnog sna i brojnim drugim faktorima.


Hoće li moje dijete u vrtiću morati spavati?

Zbog navedenih individualnih razlika u potrebama za snom kod različite djece u vrtiću se ne koristi naziv „spavanje“, nego „dnevni odmor“.

Dakle, dijete u vrtiću za vrijeme dnevnog odmora ne mora spavati i na to ga se ne smije prisiljavati. Dnevni odmor je vrijeme kada se djeci daje prostor za smirivanje i opuštanje od brojnih dinamičnih jutarnjih aktivnosti.

Dnevni odmor se odvija nakon ručka, kada odgojitelji blago zamračuju prostoriju, pomažu djeci da se pripreme za odmor i smještaju ih u udoban položaj. Neka djeca ovu rutinu povezuju sa spavanjem, pa će već kroz nekoliko minuta zaspati. Stoga se u vrtiću u vrijeme dnevnog odmora može vidjeti djecu koja spavaju, ali i djecu koja odmaraju te onu koji se uključuju u mirne aktivnosti koje ne ometaju odmor druge djece.

Ako je dijete zaista umorno i pospano, a ne može zaspati, odgajatelj nastoji pomoći djetetu da lakše zaspi na sljedeće načine:

  • Provjeravanjem da li je djetetu pretoplo ili pak hladno
  • Tješenjem, nježnim dodirom  i kratkim razgovorima koji pomažu da se dijete opusti i brže zaspi
  • Korištenjem predmeta koji stvaraju djetetu osjećaj sigurnosti (medo, lutka, duda, dekica….)
  • Uključivanjem tihe i umirujuće glazbe